Odre?ivanje vjetropotencijala na lokaciji vjetroelektrane

Zbog jake ovisnosti prinosa energije (a samim time i ekonomske isplativosti) o brzini vjetra (ovisnost energije vjetra o kubu brzine vjetra), potrebna su to?na mjerenja vjetra na samoj lokaciji. Mjerenja se obavljaju pomo?u anemometara koji su pri?vr�?eni na stupove, pribli�no na visini osi na kojoj ?e se nalaziti vjetroagregati (iako se zadnjih godina bilje�i rast tzv. udaljenih mjerenja pomo?u LIDAR-a). Obi?no treba postaviti vi�e stupova na lokaciji u vremenu od barem �est mjeseci, a preporu?a se da to vrijeme mjerenja bude nekoliko godina. Brzina vjetra je osnovni parametar od kojega se kre?e pri projektiranju svih vjetroagregata koji ?e se nalaziti na lokaciji,� njihovog broja i prostornog razmje�taja. Brzina vjetra tako?er slu�i kao polazna to?ka za sve prora?une o ekonomskoj isplativosti i proizvodnji energije. Osjetljivost doprinosa energije o brzini vjetra ovisi i o brzini samog vjetra kao �to mo�emo vidjeti na slici 1. Zbog toga je posebno� va�no to?no mjeriti brzine vjetra na lokacijama gdje je ta brzina manja.

Slika 1: Osjetljivost proizvodnje energije o brzini vjetra

Za odre?enu lokaciju bitno je poznavati i smjerove iz kojih pu�e vjetar (ru�a vjetrova), da bi se odredio najoptimalniji raspored vjetroagregata kako bi maksimalno iskoristili vjetar iz svih smjerova. Druga najva�nija karakteristika vjetra, osim srednje brzine, je i raspodjela brzine vjetra. Npr. neka postoje dvije lokacije, jedna sa srednjom brzinom vjetra od 9 m/s, gdje konstantno pu�e 9 m/s (cijelo vrijeme), a da na drugoj lokaciji pu�e 1/3 vremena 4 m/s� (grani?na brzina za rad vjetroagregata), 1/3 26 m/s (iznad grani?ne brzine za rad), i 1/3 9 m/s. Na drugoj lokaciji je prosjek ?ak 13 m/s, unato? tome �to je proizvedeno 3 puta manje energije nego na prvoj lokaciji gdje je prosjek dosta manjih 9 m/s. Weibullova krivulja je alat koji nam slu�i za realisti?nu raspodjelu brzine vjetra. Tri godine mjerenja zna?ajno smanjuje odstupanja brzine vjetra u odnosu na dugogodi�nje oscilacije vjetra, na 3% u brzini vjetra i oko 4% u proizvodnji energije. Ostali bitniji podatci o vjetru su dugoro?na gusto?a zraka na lokaciji i intenzitet turbulencije vjetra na lokaciji. Sami po sebi ne utje?u na proizvodnju energije iz vjetra, ali utje?u pri odre?ivanju optere?enja na lopatice rotora i na o?ekivani vijek trajanja samog vjetroagregata.

Koriste se dvije metode za dugoro?no predvi?anje vjetropotencijala na lokaciji:

1.) podaci s lokacije se uspore?uju sa dugoro?no skupljenim podacima sa referentnih meteorolo�kih postaja

2.) kori�tenje podataka mjerenja isklju?ivo s lokacije